Da li se ikada pitali kako se prave knjige, časopisi i slike koje visе na vašim zidovima? To je proces poznat kao „štampanje“, koji se koristi od vremena nevečernjeg. Postoji doslovno stotinama načina za štampu sa svojevrstnim posebnim razmatranjima i tehnikama. Jedan vrlo interesantan način funkcionišenja koji se koristi u 3D štampi zove se „litografija“. U ovom članku ćemo objasniti šta znači litografija, odakle potiče, različite vrste litografije koje postoje danas i kako one funkcionišu, kao i izazove povezane sa njima u nekim oblastima i moguće buduće pravce razvoja.
Litografija je jedinstvena zato što stvara vrlo fokusirane, složene štampove. Vidite ih na važnim stvarima poput novca ili poštanskih marki. Pa, kako to radi? Politeofilia: Predstavite si kamen, ravnan. To je vrsta cera za crtanje, poznata kao 'mašinska olovka', koja vam omogućava da pišete na ovom kamenju. Kada crtate na kamenj, tinta će priljepiti samo na mesto gde ste nacrtali. Dakle, ako uzmete list papira, stavite ga na vrh kamenja i pritisnete jako čvrsto, kada skinete papir napola, tinta će se prenijeti sa granita na taj dokument. Čestitamo! ČESTITAMO, UPRAVO STE URADILI LITOGRAFIJU!
Fascinantna istorija litografije: Savremeni proces je izumio njemački muškarac po imenu Alois Senefelder u kasnim 1700-ima. U to vreme, tražio je način da mimeografiše svoje drame, jer nisu postojale jednostavne metode. Tampona je bila glavni način štampanja pre izuma litografije. Ta poslednja metoda je bila mnogo sporija i manje precizna od samog litografskog procesa. Ovo je omogućilo ljudima da prave brža štampa nego ikada pre koristeći pisanje. Bila je često korišćena za štampu zato što je mogla da štampa ogroman broj stvari poput novina, knjiga, karata; čak i notnih listova!
Danas je ofsetna litografija najčešći oblik litografije. To je proces u kome se slika prenosi sa metale prkose na gumski sloj. U ofsetnoj litografiji, slika se prenosi sa prkose na gumi i zatim se presuva na papir. Ovaj metod se široko koristi za izdavanje mnogih štampanih objekata kao što su knjige i časopisi, jer omogućava proizvodnju visokog kvaliteta štampe na vrlo brz način.
Drugi proces je direktna litografija, u kojoj se slika direktno crta na kamen ili prkosu. Ova tehnika je uobičajena u izradi umetničkih štampa, jer omogućava umetnicima bolji kontrolu nad detaljima i bojama prisutnim u njihovim štampama. Na taj način umetnici mogu da naprave tako lepe slike.
Međutim, litografija je vrlo tačna metoda štampe, ali postoji još nekih problema. Problem: Tinte ponekad se rasprostira ili oprašava, što uzrokuje da slika izgleda manje oštra i jasna. Takodėer je problem što se kamen ili ploča mora detaljno etirati tako da tinta lepi samo u namenjenim područjima. Više slojeva slike takođe mora biti tačno poravnano prilikom korišćenja metode offset litografije. To može biti težak posao! Ipak, svi rade na rešavanju ovih problema i unapređivanju litografije.
Litografija se menja kako se tehnologija unapređuje. Mnogi istraživači i naučnici pokušavaju izumeti načine na koje bi litografija mogla postati sve tačnija, dok istovremeno postaje još brža. Nano-litografija je vrlo zanimljivo polje istraživanja. To je prednost jer omogućava stvaranje uzoraka koji su vrlo mali po veličini, često manji od jedne ćelije! Veoma je korisna u mnogim sektorima, ali glavno u oblasti medicine. Na primer, istraživači koriste nano-litografiju za proizvodnju mikroskopskih uređaja sposobnih da brzo i tačno pronađu bolesti. Litografija se takođe koristi za proizvodnju solarnih panela i za štampu fleksibilnih elektronskih krugova, što bi bilo nemoguće bez nje.
Copyright © Guangzhou Minder-Hightech Co.,Ltd. All Rights Reserved